Download Financiranje zdravstva u doba fiskalne krize

Kako financirati zdravstvo
u doba fiskalne krize?
Dubravko Mihaljek*
Prezentacija na okruglom stolu
Ekonomskog instituta Zagreb i časopisa Banka
Zagreb, 6. veljače 2012.
*Head of Macroeconomic Analysis, Banka za međunarodna plaćanja (BIS), Basel,
Švicarska.
Iznesena stajališta osobna su stajališta autora i ne odražavaju nužno stajališta BIS-a.
Pregled izlaganja
1.
Stanje u zdravstvu u razvijenim privredama
2.
Troškovi i financiranje zdravstva
3.
Stanje u javnim financijama
4.
Implikacije za reformu financiranja zdravstva
2
Stanje u zdravstvu u razvijenim privredama
Croatia: 76.2 (2009); 10 years gained since 1960
3
Stanje u zdravstvu (2)
Pokrivenost stanovništva zrdavstvenim osiguranjem za osnovne zdr. usluge
4
Troškovi i financiranje zdravstva
Podaci za 2009.
Hrvatska: 7.8% BDP-a
Izvori: OECD, Health Data 2011; WHO.
5
Troškovi i financiranje zdravstva (2)
Podaci za 2009.
Izvor: OECD, Health Data 2011.
6
Troškovi i financiranje zdravstva (3)
Annual average growth rate
in health expenditure
per capita in real terms,
2000-09:
4% OECD
10% Croatia
Sources: OECD, Health Data
2011; author’s calculations.
7
Troškovi i financiranje zdravstva (4)
Struktura financiranja zdravstva, 2009.
OECD
Prosjek
Ukupna zdravstvena potrošnja, % BDP
Per capita zdravstvena potrošnja, USD
Zdravstvena potrošnja opće države, % Ukupne zdravstvene potrošnje
Zdravstvena potrošnja opće države, % Ukupne državne potrošnje
Privatna zdravstvena potrošnja, % Ukupne zdravstvene potrošnje
Plaćanja iz džepa, % Privatne zdravstvene potrošnje
9.6%
$3,230
72%
22%
28%
60%
Hrvatska
7.8%
$1,120
85%
18%
15%
96%
Izvori: OECD, Health at a glance, 2011; WHO.
8
Troškovi i financiranje zdravstva (5)
Dodatni problem: nepovoljna demografska kretanja
Izvor: D Mihaljek (2007), Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj, www.ijf.hr
9
Troškovi i financiranje zdravstva (6)
Niska stopa zaposlenosti – glavni otežavajući faktor
Employment rates, 2005 (UN ECE)
CE-8
61% Increased only in Bulgaria, Baltics
SEE
49% Decreased by 4 pct. pts. since 2000
EU-15
67% Slightly rising
Employment as a percentage of w orking-age population
80
70
69
2000
65
61
60
66
66
65
2005
52
57
51
45
50
41
67
63
56
54
52
39
40
33
30
14
20
10
0
BG
RO
SEE HR
AL
RS
MK
ME
BH
CZ
EE
Source: UN Economic Commission for Europe; author's calculations.
SI
LV
LT
CE-8 HU
SK
PL
EU15
10
Stanje u javnim financijama
General government balance, % of GDP
1.0
0.0
Germany
France
Italy
0.2
-0.1
-0.6
-0.1
-1.0
-2.0
-3.0
-1.2
-1.6
-1.6
-2.7
-1.1
-2.7
-3.3
-3.0
-3.2
-3.6
-4.3
-4.0
-4.5
-4.5
-5.0
-5.4
-5.7
-6.0
-7.0
-7.1
-7.6
-8.0
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2103
Source: OECD.
11
Stanje u javnim financijama (2)
General government balance, % of GDP
5.0
Spain
1.9
0.0
Greece
Ireland
Portugal
0.1
-3.0
-3.2
-5.0
-5.3
-6.8
-7.6
-10.2
-10.0
-11.1
-14.2
-15.0
-15.8
-20.0
-25.0
-30.0
-31.3
-35.0
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2103
Source: OECD.
12
Stanje u javnim financijama (3)
General government balance, % of GDP
US
Japan
UK
0.0
-2.0
-2.4
-2.8
-4.0
-6.0
-6.5
-8.0
-8.5
-9.4
-10.0
-10.8
-12.0
-11.6
-14.0
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2103
Source: OECD.
13
Stanje u javnim financijama (4)
General government gross debt, % of GDP
250
228
200
2010
200
2103
184
149
150
126127
124
122
104
104
95
98
100
109
94
100
87 86
82
79
67
50
K
in
Sp
a
er
m
G
U
y
an
S
U
e
an
c
Fr
nd
I re
la
Po
rtu
ga
l
ly
I ta
e
re
ec
G
Ja
pa
n
0
Source: OECD.
14
Stanje u javnim financijama (5)
Hrvatska
0
0
-1
10
-1.3
-2
20
-3
-4
28
30
-3.4
34
40
-4.7
-5
-5.0
-5.2
-6
-3.9
-4.1
General government deficit (lhs)
General government gross debt (rhs)
-7
48
-5.1
50
-5.7
55
60
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Source: IMF, WEO, September 2011.
15
Stanje u javnim financijama (6)
CDS spreads on 5-year sovereign eurobonds
HR peak: 585 basis points (25 Nov 2011)
800
700
Hungary
Croatia
600
Slovenia
Czech Republic
500
400
300
200
100
05.01.2012
24.11.2011
13.10.2011
01.09.2011
21.07.2011
09.06.2011
28.04.2011
17.03.2011
03.02.2011
0
Source: Bloomberg.
16
Stanje u javnim financijama (7)
Maastricht fiscal criteria: south-eastern Europe
General government balance
6.0
3.0
2008
0.0
2012
2006
-3.0
2011
2003
2008
2003
2005
2011
2010
2009
-6.0
Bulgaria
2012
2011
2003
Romania
-9.0
2009
Croatia
-12.0
0
10
20
30
Gross public debt
40
50
60
Source: European Commission.
17
Stanje u javnim financijama (8)
Maastricht fiscal criteria: central Europe
0.0
2007
2007
2000
General government balance
-1.5
2000
2002
-3.0
2008
2000
2011
-4.5
2005
2012
2010
2011
2011
-6.0
2009
2009
2012
2002
-7.5
Hungary
-9.0
2002
2005
Poland
-10.5
Czech Republic
-12.0
10
20
30
40
50
Gross public debt
60
70
80
90
Source: European Commission.
18
Stanje u javnim financijama (9)
Maastricht fiscal criteria: advanced economies
General government balance
0.0
2005
2013
-2.0
-4.0 2005
2005
-6.0
2013
2009
US
Japan
Euro area
UK
-10.0
2009
-12.0
40
60
2009
80
2011
2005
2013
-8.0
100
120
140
2010
160
180
2013
200
220
Gross public debt
Source: OECD.
19
Implikacije za reformu financiranja zdravstva
• Troškovi zdravstvene zaštite rastu znatno brže od BDP-a
• Makroekonomski i tržišni pritisci na javne financije posvuda jačaju
 u idućih nekoliko godina prostor za rast zdravstvene potrošnje bit
će bitno ograničen
• Većina zemalja OECD-a u tim uvjetima kratkoročno ograničava
zdravstvenu potrošnju kontrolom upotrebe resursa u zdravstvu i
njihovih cijena (racionalizacija materijalnih i kapitalnih troškova,
ograničavanje rasta plaća)
20
Implikacije za reformu financiranja zdravstva (2)
• Istovremeno je nužno povećati efikasnost kroz promjene poticaja na
strani ponude i potražnje za zdravstvenim uslugama – za te reforme
treba više planiranja i vremena
• U dugom roku mjere stroge štednje u zdravstvu teško je održati
zbog tehnološkog napretka i starenja stanovništva
 Nužno je promijeniti način financiranja zdravstva tako da
financiranje postane dugoročno održivo
21
Implikacije za reformu financiranja zdravstva (3)
•
Trošak financiranja zdravstvene zaštite snose uglavnom
zaposleni – treba ga ravnomjernije raspodijeliti
•
Smanjiti udio financiranja preko državnog zdravstvenog
osiguranja, povećati udio financiranja iz proračuna
•
•
Dodatan povoljan učinak na tržište rada
•
Međutim, uvođenje privatnog zdravstvenog osiguranja ne treba
postati središnji element reforme financiranja zdravstva
•
Povećati efikasnost kroz jačanje konkurencije na strani ponude
usluga
Povećati ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja za obitelji s
visokim dohotkom
22
Implikacije za reformu financiranja zdravstva (4)
Table 2
Burden of health care financing
Country
Employed as a
percentage of total
population
Ratio of population not paying health insurance contributions
to the number of employed
Total not paying
contributions/
Employed
Elderly (65+)/
Employed
Unemployed/
Employed
Czech Republic
Hungary
Poland
Slovakia
Slovenia
Estonia
Latvia
Lithuania
49
38
37
39
46
45
45
43
1.1
1.6
1.7
1.6
1.2
1.2
1.2
1.3
0.29
0.40
0.36
0.30
0.34
0.37
0.37
0.36
0.08
0.08
0.22
0.21
0.07
0.09
0.10
0.09
Bulgaria
Croatia
Romania
Albania
Bosnia-Herzegovina
Macedonia
Montenegro
Serbia
45
35
42
30
9
27
23
28
1.2
1.8
1.4
2.4
10.1
2.7
3.3
2.6
0.38
0.50
0.35
0.28
1.38
0.41
…
…
0.01
0.15
0.08
0.17
0.90
0.59
…
0.48
43
1.4
0.35
0.12
30
2.2
0.39
0.25
1
Central Europe
1
SEE
1
Simple average, for south-eastern Europe excluding Bosnia and Herzegovina.
Source: D Mihaljek, Health-Care Financing Reforms in CEE, www.bancaditalia.it.
23
Implikacije za reformu financiranja zdravstva (5)
•
•
•
•
•
•
Politička ekonomija zdravstvenih reformi izuzetno je važna
Zdravstvena reforma složenija je od mirovinske reforme
Učinke zdravstvene reforme istovremeno osjeti cjelokupno
stanovništvo
Veći broj sudionika u zdravstvenoj reformi
Nužnost zajedničkog pronalaženja povoljnih rješenja s
interesnim skupinama
Nužnost upravljanja očekivanjima javnosti
24